Sirup od cvjetova bazge

Glavni razlog zbog kojeg sam otišla iz grada u prigrađe je to da imam otvorenog prostora i zraka u mom kreativnom radu. Kad se u tiffany tehnici lota, lotanjem se razvija dosta teški miris i ako se radi u zatvorenom prostoru vrlo je teško ili nemoguće dugo raditi.

Dolaskom u zelenilo - zakazala sam. Prosto sam očarana prirodom i onim što mi ona daje. Još uvijek svoje slobodno vrijeme previše provodim u prirodi, ali sigurno će se to promijeniti. Ovaj puta veselje mi je dala bazga!

Sok od bazge
40 cvjetova bazge
5 l vode
3,5 kg šećera
50 g limunske kiseline

Potpuno bijele, svježe cvjetove bazge sam ubrala tamo gdje nema prašine. Prelila sam hladnom vodom i ostavila da odstoji 24 sata. Drugi dan sam procijedila kroz gazu sok i dodala šećer, zagrijala uz miješanje dok se šećer ne rastopi i čim uzavre maknula sam s vatre. Dodala sam limunsku kiselinu promiješala i ulila u vruče boce koje sam sterilizirala u pečnici. Sin misli da bi trebala raditi sok sa smeđim šećerom, ali opet nisam... :)

Bagrem miriše i cvjeta

Radim ove dane i u vrtu. Rajčica je dobila svoje podupirače za rast, zaljevam papriku, uživam u rastu krastavaca... i razmišljam: "Kako je ovo bilje snažno!" Neki dan od sunca se u autu savila neka plastika stavljena uz staklo. Auto se na suncu užari, a moje biljke imaju klimu :) i tako nježne odoljevaju sunčevom žaru.

Tko zna kakav bi bio svijet da je po mom dizajnu i kreaciji. Dok tako hodam po vrtu čuje se zujanje pčela, miriše bagrem i cvjetovi se njišu na laganom povjetarcu kraj vrta.


Kad čovjek izađe iz nebodera, grada ima priliku vidjeti ono što je urbana kultura promijenila... Nigdje čovjek nemože osjetiti toliku slobodu kao što je osjeća hodajući prirodom - naravno slobodan je samo onaj tko ju poznaje.


Bagrem je odličan u prehrani - eto kako voli MM - u tijesto za palačinke uroniti bagrem i dalje kao i palačinke u tavu na ulje. Dok mi nije on promijenio jelovnik od bagrema sam jedino uživala u bagremovom medu.

Praznik rada

Praznik rada je vrijeme kad oni u gradu se spomenu rada kroz godinu, te se 1. svibnja (maja) okupljaju, druže i izgovore si sve što nisu stigli do tada....

Mi koji smo izbjeglice iz grada - tražeči mir, prirodu i zdravlje razmišljamo o svim elementima života i tako praznik rada smo iskoristili radeći u prirodi koja nas hrani.

Rijetko se pitamo o načinu uzgoja hrane koju jedemo i posljedicama koje takva proizvodnja ostavlja iza sebe. Ja sam se pitala i zato sam dio uzgoja hrane stavila u svoje ruke.

Kod mene je sve: mrkvica, peršun, luk, salata, mahune, paradajz, paprika, cikla, grašak - još u povojima, ali me veseli pomisao da ću jednog dana imati i snažan urod koji će nam biti dovoljan i bez kupovanja na tržnicama i voćarnama.

Divlji luk

Krenula sam uz potok te osjetih napad snažnog mirisa. Tad shvatim da je kraj mene polje divljeg luka. Ova biljka je čista jer raste na zdravom terenu - prirodan nekultivirani prostor. I kad gledam kuharice našlo bi se dosta načina za upotrebu i pripremu.

Osim divlji luk, ovdje se koristi naziv lukovo veselje, dok postoje još službenih naziva šumski luk, sremuš, crijemuš ili medvjeđi luk.

Malo sam pogledala po netu i eto što veli cvijet.info o toj biljci:

Osnovna ljekovita svojstva su mu :

- smiruje i liječi kašalj

- jača srce i oslabljeni srčani mišić

- štiti kao preventiva od infarkta

- usporava i liječi aterosklerozu krvnih žila, širi ih i

- smanjuje visoki krvni tlak

- poboljšava apetit, otklanja probavne smetnje

- smiruje upalu sluznice želuca, otklanja nadutost i plinove

- omogućuje bolje izlučivanje žuči, koristi jetri,

- potiče na rad bubrege, smiruje upale mokraćnog mjehura i njegove upale,

- djeluje ljekovito na maternicu

- sprečava i liječi osteoporozu, smanjuje bolove kod artritisa i reume.

- odlično sredstvo kao kupka za nadraženu kožu, ekceme, dermatitisa, modrica, hematoma i rana.

Listovi medvjeđeg luka mogu se upotrijebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima, jer su mirisom i okusom nalik na češnjak. To vrijedi i za lukovice, koje su bjelkaste i 2-5 cm dugačke, a kao vrlo pikantan začin mogu poslužiti i nedozreli plodovi, koji se na biljci javljaju tijekom ljeta. U proljeće je ovaj luk najbolji lijek koji čisti krv, žuč i jetra od zimskih proizvoda sagorijevanja.

Ošamućena medicinskim djelovanjem i snagom mirisa ove biljke donosim vam polje zdravlja

Priroda hrani i liječi!

Veliki sam ljubitelj prirode i sama sam dio nje. Kažu: "U prirodi čovjek hrani i dušu i tijelo!"

Ove godine sam odlučila puno toga uzeti iz prirode i koristiti u svakodnevnom životu. Jedna od izvrsnosti prirode je maslačak koji prekriva veliki dio mog vidokruga pošto živim na periferiji grada i daleko od industrijske zone - ja ga i koristim. Do sada smo jeli salatu od te lijepe biljke, a večeras radim i tzv. med od maslačka. Od svih tekstova o maslačku najviše mi se svidio ovaj pa sam ga prenijela na svoj blog.

MASLAČAK (TARAXACUM OFFICINALE)

Maslačak je svima dobro poznata biljka, vrlo raširena u prirodi. Korijen, a i ostali dijelovi biljke, sadrže bijeli mliječni sok gorkog okusa. Cvjetne su glavice prekrasne žute boje, a prelaze u sjeme – svijetle lampionima slične tvorevine koje raznosi vjetar, a i djeca rado pušu u taj zanimljiv i lijep Božji dar. Cvjeta od ožujka do svibnja, a ubraja se u naše najraširenije korove i livadne biljke (kao i kopriva). Od ljekovitih tvari sadrži gorke tvari (seskviterpenske laktone), mnogo kalija u nadzemnom dijelu, smole, treslovine, eterično ulje te 40 posto inulina u korijenu. Listovi sadrže 16 do 18 posto C vitamina, karotina, oko tri posto željeza, dakle više od špinata. Najbolje je brati nadzemni dio maslačka u proljeće, prije cvatnje, jer tada sadrži najviše djelotvornih tvari, a najmanje gorčine. Korijen se iz istih razloga sabire u jesen. Čovjeka maslačak upravo pomlađuje i treba ga kušati u svim oblicima: kao čaj, tinkture biljne kapi, prašak-pulvis, ljekovito vino, sirov i kuhan. Maslačak se uspješno koristi u prehrani. Mladi listovi u proljeće ukusna su i zdrava osvježavajuća salata, a mogu se i skuhati kao varivo. Da bi se uklonila gorčina, mlade rozete treba ostaviti u vodi preko noći. Pojačava lučenje žuči, djeluje kao diuretik te pojačava rad bubrega odvajajući višak tekućine iz organizma. To se djelovanje može primijeniti i u uživanju salate. Potiče metabolizam i rad stanica jetre i gušterače. Maslačkov čaj trebaju piti dijabetičari, a preporučuje se i svakog dana sažvakati pet do deset šupljih stapki. Čaj pomaže u terapiji slabokrvnosti, gihta, reume, neredovite mjesečnice i žučnih kamenaca.

PRIPREMA ČAJA (najčešće od suhog usitnjenog korijena): Žlicu korijena stavite u 2 dl vode, kuhajte na laganoj vatri nekoliko minuta, procijedite nakon 15 minuta. Pijte tijekom dana nezaslađeno ili, još bolje, zaslađeno domaćim medom. Taj čaj pročišćava organizam, pomaže kod degeneracije hrskavice, potiče znojenje. Vrlo je pogodan za proljetno i jesensko čišćenje organizma od toksina.Pomaže i u borbi protiv debljine i celulita ako se redovito pije.

PRIPREMA SIRUPA (MED): Četiri pregršti svježih cvjetova maslačka prelijte s dvije litre kipuće vode i prokuhajte. Procijedite, protisnite cvjetove da se iz njih iskoristi sav ljekoviti sok i u još toplo dodajte 1,5 kg šećera (odgovarajućeg sladila) i sok od limuna. Ukuhajte na laganoj vatri dok se sirup, tj. med, ne zgusne. Sipajte u staklene bočice. To je izuzetno ljekovit pripravak koji jača i pročišćava organizam, regulira probavu i jača apetit. Uzimajte po jednu žlicu toga pripravka prije svakog obroka. Nakon svake uporabe staklenku dobro zatvorite.

OPREZ – TOKSIČNOST: Treba upozoriti da maslačak nije sasvim neotrovan. Korijen i stabljika sadrže gorku tvar taraksacin, koja djeluje diuretički, a može izazvati proljev i smetnje u srčanom ritmu. No vidljivi znakovi trovanja nastupaju ako se konzumira u velikim količinama, osobito stariji dijelovi biljke.
MLADI LISTOVI POTPUNO SU BEZOPASNI!

(Pripremila Tatjana Milovanović)

Jučer sam sakupila 500 cvjetova i stavila u vodu da se namače 24 sata i sada kuham. Za "med" je potrebno po mom receptu: 500 cvjetova maslačka - 3 l vode - 4 limuna - 4 naranđe - 2 vanili šećera i 3 kg šećera.